Zaklada Slagalica

CF2CF Osijek - Tuzla: Aktivne zajednice - naučene lekcije 1

Datum objave: 05.06.2019. 10:24:22

Tim Zaklade Slagalica je svibanj zaključio dvodnevnom posjetom Zakladi tuzlanske zajednice (ZTZ), dugogodišnjoj suradnoj zakladi i primjeru pozitivne prakse kada je riječ o zakladama lokalne zajednice u ovoj regiji.

Program Aktivnih zajednica koji provode već nekoliko godina nije samo naslovom sličan programu Aktivni u zajednici koji Zaklada Slagalica provodi od početka 2018. godine uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, no razlike o kojima smo imali priliku čuti u Tuzli i više su nego važne: za ulazak u program obavezno je partnerstvo tri pravne osobe iz zajednice (udruge, ustanove i lokalne uprave), ulaskom u program zajednice imaju mogućnost koristiti financijsku podršku za sufinanciranje strateških akcija u zajednici koju ZTZ kroz Fond za aktivne zajednice osigurava iz različitih izvora, a jednom kada postanu dio programa, zajednice u njemu ostaju nekoliko godina.

Pristup je to koji se razvijao nekoliko godina s ciljem osnaživanja i jačanja kapaciteta građana kako bi postali uspješni organizatori zajednice i nositelji pozitivnih promjena u svojoj zajednici. Organizatori zajednice su obučeni pojedinci, koji su svladali tehnike i vještine mobiliziranja građana i pružaju podršku svojim sugrađanima kako bi jasno definirali probleme zajednice, učinkovito se suočili s tim problemima te poduzeli konkretne korake i akcije koje će dati kratkoročna i dugoročna rješenja za poboljšanje kvalitete života u zajednici.

Organiziranje zajednice je složen i dugotrajan proces u koji se moraju uključiti svi lokalni dionici, počevši od izabranih predstavnika lokalne vlasti pa do predstavnika udruga, lokalnih institucija (škola, zdravstvenih ustanova, itd), pojedinaca i poslovnog sektora. U ovom procesu, stanovnici zajednice organiziraju sami sebe kako bi se pobrinuli za sebe i svoju zajednicu, “uzeli u svoje ruke” rješavanje problema zajednice s ciljem poboljšanja kvalitete življenja, jačanja osjećaja pripadnosti i izgradnje društvene kohezije.

Uspješno organiziranje zajednice je moguće ostvariti samo ako postoji:
- Zajednički interes – postoji interes pojedinačnih aktera da se pokušaju sistemski riješiti problemi sa kojima se zajednica susreće.
- Razmjena informacija – pojedinačni dionici se međusobno dobro poznaju, otvoreno komuniciraju i kontinuirano razmjenjuju informacije na sastancima u zajednici.
- Udruživanje resursa – organizacije, tvrtke, obrti, ustanove su spremna udružiti lokalne resurse i kapacitete kako bi se riješili problemi, organizirale zajedničke akcije i uložilo u lokalne projekte.
- Inicijativa za samoorganiziranje – u zajednici djeluju organizatori zajednice, odnosno lokalni lideri koji vode proces organiziranja.

Zadovoljavanje ovih preduvjeta zajedničko je pristupu obaju zaklada kod ulaska u zajednice, no ranije spomenute razlike čine ovaj program održivijim i vidljivijim na području Tuzlanskog kantona, nego je novopokrenuti program na području pet slavonskih županija. Ono što nas je posebno iznenadilo je spremnost zajednica za ulaganje u Fond za aktivne zajednice, točnije, spremnost gradova i općina koje se žele uključiti u program da svoje sudjelovanje na neki način i "plate". Fond se puni uplatama JLS-ova iz uključenih zajednica, dio osigurava ZTZ iz međunarodnih izvora, a dio se prikuplja iz donacija poslovnog sektora i građana s područja kantona. Uplate lokalnih vlasti osiguravaju održivost Fonda čija je uloga financijski podržati akcije osmišljene u zajednicama. Znači, zajednice uključene u program imaju pravo prijave svojih akcija (osmišljenih u procesu organiziranja zajednice) na natječaj iz Fonda!

Koliko je moguće replicirati ovaj model na našem području? Je li moguće pronaći lokalne uprave, građane i tvrtke spremne na ovu vrstu ulaganja u održivi razvoj i razvoj vođen zajednicom? Dosadašnje iskustvo Zaklade Slagalica ne govori u prilogu tomu. Kada smo 2012. godine prvi put krenuli raditi na osnivanju Fonda gradova i općina u jednoj od naših slavonskih županija, nismo bili u mogućnosti osigurati ulazna sredstva za Fond i vodstvo gradova i općina je odbilo prijedlog ulaganja u Fond iz kojega će biti moguće dodijeliti financijsku podršku tek za nekoliko godina, a kojim uz to neće moći samostalno upravljati. U drugom pokušaju 2016. godine smo osigurali temelji kapital Fonda, no ključni uvjet JLS-ova je bio da sredstva koja bi oni moguće uložili u Fond moraju biti i dodijeljena projektima s njihovog područja, naravno, unutar iste godine. Dodatno, javni pozivi za financiranje projekata i programa organizacija civilnog društva koje provode JLS-ovi u Hrvatskoj, od strane tih istih JLS-ova su prepoznati kao dostatan doprinos razvoju civilnog društva. U najvećem broju slučajeva je, međutim, riječ o pozivima koji se ne temelje na zajednički prepoznatim potrebama u zajednici ili strateškim dokumentima koji su rezultat participativnih procesa u zajednici, što u velikoj mjeri smanjuje njihov utjecaj i rezultate čini manje vidljivima i prepoznatljivima široj zajednici.

Tuzlanskim Fondom su-upravljaju predstavnici uključenih zajednica, oni objavljuju natječaje i donose odluke o odobrenim podrškama. U bazi su motivirane i obučene Lokalne grupe za razvoj zajednice (nikako ih ne brkati s našim LAG-ovima!) koje ispituju potrebe zajednice, zajednički traže moguća rješenja, prikupljaju sredstva i brinu o kvalitetnoj provedbi. Model koji dobro funkcionira više od 10 godina.

Možda je vrijeme ponovo pokušati i kod nas?

Primjere pozitivnih priča iz tuzlanskih zajednica možete pogledati OVDJE.

Posjetu je omogućila financijska podrška Inicijativa europskih zaklada lokalne zajednice, program CF2CF (Community Foundation to Community Foundation)